O projektu / About

Projekt Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA) provodi se od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2027. u Institutu za hrvatski jezik kao projekt koji financira Europska unija – NextGenerationEU u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Voditelj je projekta dr. sc. Kristian Lewis, a glavni je suradnik dr. sc. Filip Škiljan. Od 1. veljače 2022. do 31. prosinca 2023. provodio se kao međuinstitucijski interdisciplinarni projekt u suradnji s Institutom za istraživanje migracija. Projektni ciljevi obuhvaćaju predstavljanje jezika svih dvadeset i dviju nacionalnih manjina u Hrvatskoj s osobitim obzirom na njihovo poučavanje u školama. Usto, predviđeno je objavljivanje dodatnih podataka o nacionalnim manjinama, okolnostima njihova doseljavanja, povijesnim kretanjima i današnjem demografskom statusu. Na ovim stranicama bit će objavljeni radovi suradnika na projektu, nastali na temelju znanstvenih istraživanja projektnih tema, a donose se i korisni dokumenti i poveznice koji se odnose na različite aspekte nacionalnomanjinske tematike.

The Repository of National Minority Languages in Croatia (RENA) project is being implemented from 1 January 2024 to 31 December 2027 at the Institute for the Croatian Language. It is funded by the European Union through the NextGenerationEU programme within the framework of the National Recovery and Resilience Plan 2021–2026. The project leader is Dr. Kristian Lewis, with Dr. Filip Škiljan as the main collaborator. From 1 February 2022 to 31 December 2023, the project was conducted as an inter-institutional interdisciplinary project in cooperation with the Institute for Migration Research. The project objectives include the documentation and presentation of the languages spoken by twenty-two officially recognized national minorities in Croatia, with particular emphasis on their use and instruction within the educational system. In addition, the project aims to publish supplementary data concerning national minorities, including information on their immigration, historical developments and current demographic status. Project collaborators’ publications will be available on this website, alongside relevant documents and resources related to various aspects of national minority issues.

Više o projektu / More

Osnovni je cilj projekta Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA), koji se provodi kao projekt koji financira Europska unija – NextGenerationEU u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., predstaviti sve nacionalnomanjinske jezike u Hrvatskoj. Budući da u Hrvatskoj žive 22 nacionalne manjine, obavijesti o njihovoj prošlosti i jezičnoj rasprostranjenosti predstavit će se skupno i objedinjeno na jednome mjestu. Donijet će se informacije za albanski, bugarski, bosanski, crnogorski, češki, mađarski, makedonski, njemački, poljski, ruski, rusinski, rumunjski, romski, srpski, slovački, slovenski, turski, ukrajinski, vlaški, talijanski i hebrejski jezik. U sklopu projekta posebna će se pozornost posvetiti nacionalnomanjinskome školstvu, odnosno njegovanju jezičnih osobitosti pojedinih nacionalnih manjina putem modela A, B i C. Uz jezične značajke za svaku nacionalnu manjinu izradit će se zemljovidi na kojima će biti označeno na kojim se prostorima govori i piše na pojedinome jeziku nacionalne manjine. Na stranici će također biti popisana i dostupna literatura o manjinskim jezicima i općenito o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. Stranica na kojoj će biti objavljene navedene obavijesti pružit će zainteresiranima (široj javnosti, studentima, profesorima, pripadnicima nacionalnih manjina i znanstvenicima) i podatke o udrugama i društvima nacionalnih manjina te povijesni kontekst doseljavanja i življenja na određenome prostoru utemeljen na istraživanju arhivske građe. Usto, navest će se i demografski podatci o pojedinoj manjini od 1931. do 2021. godine. Predviđene su diseminacijske aktivnosti tijekom trajanja projekta (okrugli stolovi, razgovori s pripadnicima nacionalnih manjina o projektnim temama i sl.) na područjima na kojima žive nacionalnomanjinske zajednice kako bi se projekt dodatno približio javnosti, ali i pripadnicima nacionalnih manjina te znanstvenicima.

Sinopsis projekta

U Hrvatskoj do danas na jednome mjestu na mreži nije moguće pronaći aktualne i znanstveno verificirane podatke o jezicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, o njihovoj rasprostranjenosti, o brojnosti pripadnika nacionalnih manjina te o povijesti nacionalnih manjina. Na temelju znanstvenih istraživanja u arhivima, u literaturi i na terenu cilj je projekta Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA) donijeti provjerene informacije i učiniti ih mrežno dostupnima na jednome mjestu. Sve će te informacije biti dopunjavane i ažurirane tijekom trajanja projekta.

Institut za hrvatski jezik kao središnja znanstvena ustanova za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika te Institut za istraživanje migracija kao znanstvenoistraživačka ustanova koja sustavno i kontinuirano proučava nacionalne (etničke) manjine i različite aspekte etničke problematike mogu u okvirima Sporazuma o suradnji od 31. svibnja 2019. zajedničkim naporima pridonijeti znanstvenomu osvjetljivanju projektne teme i interdisciplinarnom suradnjom osigurati sustavnost i obuhvatnost znanstvenoga pristupa nacionalnomanjinskim jezicima u Hrvatskoj.

Prvi je cilj provođenje opsežnoga interdisciplinarnog istraživanja projektne teme. To će istraživanje obuhvatiti arhivski i terenski rad te proučavanje relevantne znanstvene literature. Zatim slijedi objavljivanje provjerenih podataka na mreži, koji će na taj način postati dostupni široj javnosti te svima koji se bave nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. U sklopu ovoga cilja predviđa se pisanje i objavljivanje znanstvenih, stručnih i znanstveno-popularnih radova svake godine tijekom trajanja projekta. Drugi je cilj promicanje znanstvenoistraživačke teme nacionalnih manjina u Hrvatskoj i nacionalnomanjinskih jezika u znanstvenoj zajednici i općenito u društvu. Korist od toga bit će osvješćivanje društva i doprinos vidljivosti nacionalnomanjinskih jezika u širemu kontekstu. Taj će se cilj ostvarivati održavanjem okruglih stolova o toj temi. Kao treći cilj projekta u završnoj godini predviđa se objavljivanje znanstvene publikacije o nacionalnomanjinskim jezicima, koja će sadržavati i druge podatke o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj.

Znanstvenoistraživački rad obuhvatit će arhivska istraživanja, terenska istraživanja te analitički pristup i interpretaciju dostupne literature u svrhu digitalizacije i postavljanja podataka na mrežu. Radi postizanja diseminacijskoga učinka, bitnim se smatra organiziranje okruglih stolova na kojima bi se okupili znanstvenici koji sudjeluju u projektu, drugi zainteresirani znanstvenici, ali i širi krug zainteresiranih osoba koje ovo znanstveno istraživanje može zanimati. Naposljetku, kumulativna postignuća i ishodi provedenoga istraživanja rezultirat će objavljivanjem publikacije.

S obzirom na interdisciplinarni pristup i aktualna nastojanja da se znanstvenoistraživački rad učini što vidljivijim javnosti, procjenjujemo da je relevantnost projektne teme znatna. Istraživanja nacionalnomanjinskih jezika u višejezičnome okružju, kakvo Hrvatska svakako jest, uvelike mogu pridonijeti boljem razumijevanju i poticanju zanimanja za jezike nacionalnih manjina. Aktualnost takvih istraživanja potvrđena je i objavom rada voditelja i suvoditelja projekta kod uglednoga inozemnog nakladnika Palgrave Macmillana 2020. godine (Lewis, Kristian; Skelin Horvat, Anita; Škiljan, Filip. 2020. For Whom the School Bell Tolls: Minority Language Politics in the Croatian Educational System. Ur. Strani, Katerina. Multilingualism and Politics: Revisiting Multilingual Citizenship. Palgrave Macmillan. Cham. 285–308.) I ostali projektni suradnici imaju istraživačko iskustvo u predmetnome području te navodimo izbor njihovih radova:

Babić, Dragutin. 2015. Nacionalne manjine u Hrvatskoj: sociološka perspektiva. Plejada. Zagreb.

Babić, Dragutin; Škiljan, Filip; Župarić Iljić, Drago. 2011. Nacionalne manjine u Zagrebu. Položaj i perspektive. Plejada. Zagreb.

Crnić Novosel, Mirjana; Spicijarić Paškvan, Nina. 2015. Il dialetto fiumano – parte integrante dell’identità fiumana. La Battana 51/198. 62–83.

Crnić Novosel, Mirjana; Spicijarić Paškvan, Nina. 2014. Fijumani i stavovi o fijumanskom idiomu u 21. stoljeću. Riječki filološki dani 9. 409–419.

Čilaš Šimpraga, Ankica; Ivšić Majić, Dubravka; Vidović, Domagoj. 2018. Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Dugački, Vlatka. 2011. Svoj svome: češka i slovačka nacionalna manjina u međuratnoj Jugoslaviji. Srednja Europa. Zagreb.

Jozić, Željko. 2011. O digitalnoj dijalektološkoj kartografiji. Zbornik radova Međimurskih filoloških dana 1. 75–90.

Jozić, Željko. 2012. Linguistic (Un)reality in Contemporary Bosnia and Herzegovina. Slavica Helsingiensia 41. 33–46.

Lewis, Kristian; Skelin Horvat, Anita. 2020. Antiimigrantski diskurs u europskoj politici. Gl. ur. Perić Kaselj, Marina. Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država. Institut za migracije i narodnosti. Zagreb. 274–282.

Lewis, Kristian; Skelin Horvat, Anita; Škiljan, Filip. 2020. For Whom the School Bell Tolls: Minority Language Politics in the Croatian Educational System. Ur. Strani, K. Multilingualism and Politics: Revisiting Multilingual Citizenship. Palgrave Macmillan. Cham. 285–308.

Mesarić Žabčić, Rebeka; Škiljan, Filip; Perić Kaselj, Marina. 2012. Etnički identitet Rusina u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ur. Živić, D.; Cvikić, S. Identitet Srijema u prošlosti i sadašnjosti. Općina Nijemci – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Vukovar. Nijemci. 113–128.

Moric, Anja; Perinić Lewis, Ana. 2018. Petar Klepac / Peter Klepec / Pitr Kljepc: A Borderland Hero and the Manifestations of Strenght. Narodna umjetnost 55/1. 135–158.

Moric, Anja; Perinić Lewis, Ana. 2019. Peter Klepec – silni slovensko-hrvaški junak. Ur. Jezernik, Božidar; Slavec Gradišnik, Ingrid. Močni, modri in dobri: junaki v slovenski folklori. Znanstvena založba Filozofske fakultete. Ljubljana. 109–140.

Perić Kaselj, Marina; Škiljan, Filip. 2017. The Ethnic Identity of Slovaks in Osijek-Baranja County: An Example of the Slovak Ethnic Group Community in Našice and its Surroundings. Ur. Holjevac, Ž.; Homza, M.; Vašš, M. Croatia and Slovakia Historical Parallels and Connections (from 1780 to the Present Day). FF Press. Zagreb – Bratislava. 282–289.

Perić Kaselj, Marina; Škiljan, Filip; Vukić, Aleksandar. 2015. Događaj i etnička situacija – promjena identiteta nacionalnih manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Studia ethnologica Croatica 27/1. 7–36.

Perinić, Ana. 2006. Moliški Hrvati. Rekonstrukcija kreiranja i reprezentacije jednog etničkog identiteta. Etnološka tribina 36/29. 91–106.

Spicijarić Paškvan, Nina; Crnić Novosel, Mirjana. 2014. Il dialetto fiumano all’inizio del XXI secolo. Rivista italiana di dialettologia. Lingue dialetti società 38. 57–73.

Škiljan, Filip. 2018. Nacionalne manjine u Zagrebu. Koordinacija Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. Zagreb.

Škiljan, Filip; Babić, Dragutin. 2014. Romi u Podravini i Međimurju i uključenost u hrvatsko društvo: od predrasuda i stigmatizacije do socijalne distance i diskriminacije. Podravina 13/25. 141–159.

Škiljan, Filip; Dugački, Vlatka; Crnkić, Alem. 2019. Islamska zajednica u Sisku. Medžlis Islamske zajednice Sisak. Sisak.

Vidović, Domagoj. 2019. Od Verona do Uzunvukovića – pogled u prezimenski fond Hrvata u Crnoj Gori. Hrvatski jezik 6/1. 14–21.

Vidović, Domagoj. 2014. Metkovski prezimenski mozaik. Gradsko kulturno središte Metković. Metković.