Skip to content

O projektu

Projekt Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA) provodi se od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2027. u Institutu za hrvatski jezik kao projekt koji financira Europska unija – NextGenerationEU u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Voditelj je projekta dr. sc. Kristian Lewis, a glavni je suradnik dr. sc. Filip Škiljan. Od 1. veljače 2022. do 31. prosinca 2023. provodio se kao međuinstitucijski interdisciplinarni projekt u suradnji s Institutom za istraživanje migracija. Projektni ciljevi obuhvaćaju predstavljanje jezika svih dvadeset i dviju nacionalnih manjina u Hrvatskoj s osobitim obzirom na njihovo poučavanje u školama. Usto, predviđeno je objavljivanje dodatnih podataka o nacionalnim manjinama, okolnostima njihova doseljavanja, povijesnim kretanjima i današnjem demografskom statusu. Na ovim stranicama bit će objavljeni radovi suradnika na projektu, nastali na temelju znanstvenih istraživanja projektnih tema, a donose se i korisni dokumenti i poveznice koji se odnose na različite aspekte nacionalnomanjinske tematike.

Više o projektu

Osnovni je cilj projekta Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA), koji se provodi kao projekt koji financira Europska unija – NextGenerationEU u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., predstaviti sve nacionalnomanjinske jezike u Hrvatskoj. Budući da u Hrvatskoj žive 22 nacionalne manjine, obavijesti o njihovoj prošlosti i jezičnoj rasprostranjenosti predstavit će se skupno i objedinjeno na jednome mjestu. Donijet će se informacije za albanski, bugarski, bošnjački, crnogorski, češki, mađarski, makedonski, njemački, poljski, ruski, rusinski, rumunjski, romski, srpski, slovački, slovenski, turski, ukrajinski, vlaški, talijanski i hebrejski jezik. U sklopu projekta posebna će se pozornost posvetiti nacionalnomanjinskome školstvu, odnosno njegovanju jezičnih osobitosti pojedinih nacionalnih manjina putem modela A, B i C. Uz jezične značajke za svaku nacionalnu manjinu izradit će se zemljovidi na kojima će biti označeno na kojim se prostorima govori i piše na pojedinome jeziku nacionalne manjine. Na stranici će također biti popisana i dostupna literatura o manjinskim jezicima i općenito o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. Stranica na kojoj će biti objavljene navedene obavijesti pružit će zainteresiranima (široj javnosti, studentima, profesorima, pripadnicima nacionalnih manjina i znanstvenicima) i podatke o udrugama i društvima nacionalnih manjina te povijesni kontekst doseljavanja i življenja na određenome prostoru utemeljen na istraživanju arhivske građe. Usto, navest će se i demografski podatci o pojedinoj manjini od 1880. do 2021. godine. Predviđene su diseminacijske aktivnosti tijekom trajanja projekta (okrugli stolovi, razgovori s pripadnicima nacionalnih manjina o projektnim temama i sl.) na područjima na kojima žive nacionalnomanjinske zajednice kako bi se projekt dodatno približio javnosti, ali i pripadnicima nacionalnih manjina te znanstvenicima.

Sinopsis projekta

U Hrvatskoj do danas na jednome mjestu na mreži nije moguće pronaći aktualne i znanstveno verificirane podatke o jezicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, o njihovoj rasprostranjenosti, o brojnosti pripadnika nacionalnih manjina te o povijesti nacionalnih manjina. Na temelju znanstvenih istraživanja u arhivima, u literaturi i na terenu cilj je projekta Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA) donijeti provjerene informacije i učiniti ih mrežno dostupnima na jednome mjestu. Sve će te informacije biti dopunjavane i ažurirane tijekom trogodišnjega trajanja projekta.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao središnja znanstvena ustanova za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika, te Institut za migracije i narodnosti, kao znanstvenoistraživačka ustanova koja sustavno i kontinuirano proučava nacionalne (etničke) manjine i različite aspekte etničke problematike, mogu u okvirima Sporazuma o suradnji od 31. svibnja 2019. zajedničkim naporima pridonijeti znanstvenomu osvjetljivanju projektne teme i interdisciplinarnom suradnjom osigurati sustavnost i obuhvatnost znanstvenoga pristupa nacionalnomanjinskim jezicima u Hrvatskoj.

Prvi je cilj provođenje opsežnoga interdisciplinarnog istraživanja projektne teme. To će istraživanje obuhvatiti arhivski i terenski rad te proučavanje relevantne znanstvene literature. Zatim slijedi objavljivanje provjerenih podataka na mreži, koji će na taj način postati dostupni široj javnosti te svima koji se bave nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. U sklopu ovoga cilja predviđa se pisanje i objavljivanje znanstvenih, stručnih i znanstveno-popularnih radova svake godine tijekom trajanja projekta. Drugi je cilj promicanje znanstvenoistraživačke teme nacionalnih manjina u Hrvatskoj i nacionalnomanjinskih jezika u znanstvenoj zajednici i općenito u društvu. Korist od toga bit će osvješćivanje društva i doprinos vidljivosti nacionalnomanjinskih jezika u širemu kontekstu. Taj će se cilj ostvarivati održavanjem okruglih stolova o toj temi. Kao treći cilj projekta u završnoj godini predviđa se objavljivanje znanstvene publikacije o nacionalnomanjinskim jezicima, koja će sadržavati i druge podatke o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj.

Znanstvenoistraživački rad obuhvatit će arhivska istraživanja, terenska istraživanja te analitički pristup i interpretaciju dostupne literature u svrhu digitalizacije i postavljanja podataka na mrežu. Radi postizanja diseminacijskoga učinka, bitnim se smatra organiziranje okruglih stolova na kojima bi se okupili znanstvenici koji sudjeluju u projektu, drugi zainteresirani znanstvenici, ali i širi krug zainteresiranih osoba koje ovo znanstveno istraživanje može zanimati. Naposljetku, kumulativna postignuća i ishodi provedenoga istraživanja rezultirat će objavljivanjem publikacije.

S obzirom na interdisciplinarni pristup i aktualna nastojanja da se znanstvenoistraživački rad učini što vidljivijim javnosti, procjenjujemo da je relevantnost projektne teme znatna. Istraživanja nacionalnomanjinskih jezika u višejezičnome okružju, kakvo Hrvatska svakako jest, uvelike mogu pridonijeti boljem razumijevanju i poticanju zanimanja za jezike nacionalnih manjina. Aktualnost takvih istraživanja potvrđena je i objavom rada voditelja i suvoditelja projekta kod uglednoga inozemnog nakladnika Palgrave Macmillana 2020. godine (Lewis, Kristian; Skelin Horvat, Anita; Škiljan, Filip. 2020. For Whom the School Bell Tolls: Minority Language Politics in the Croatian Educational System. Ur. Strani, Katerina. Multilingualism and Politics: Revisiting Multilingual Citizenship. Palgrave Macmillan. Cham. 285–308.) I ostali projektni suradnici imaju istraživačko iskustvo u predmetnome području te navodimo izbor njihovih radova:

Babić, Dragutin. 2015. Nacionalne manjine u Hrvatskoj: sociološka perspektiva. Plejada. Zagreb.

Babić, Dragutin; Škiljan, Filip; Župarić Iljić, Drago. 2011. Nacionalne manjine u Zagrebu. Položaj i perspektive. Plejada. Zagreb.

Crnić Novosel, Mirjana; Spicijarić Paškvan, Nina. 2015. Il dialetto fiumano – parte integrante dell’identità fiumana. La Battana 51/198. 62–83.

Crnić Novosel, Mirjana; Spicijarić Paškvan, Nina. 2014. Fijumani i stavovi o fijumanskom idiomu u 21. stoljeću. Riječki filološki dani 9. 409–419.

Čilaš Šimpraga, Ankica; Ivšić Majić, Dubravka; Vidović, Domagoj. 2018. Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Dugački, Vlatka. 2011. Svoj svome: češka i slovačka nacionalna manjina u međuratnoj Jugoslaviji. Srednja Europa. Zagreb.

Jozić, Željko. 2011. O digitalnoj dijalektološkoj kartografiji. Zbornik radova Međimurskih filoloških dana 1. 75–90.

Jozić, Željko. 2012. Linguistic (Un)reality in Contemporary Bosnia and Herzegovina. Slavica Helsingiensia 41. 33–46.

Lewis, Kristian; Skelin Horvat, Anita. 2020. Antiimigrantski diskurs u europskoj politici. Gl. ur. Perić Kaselj, Marina. Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država. Institut za migracije i narodnosti. Zagreb. 274–282.

Lewis, Kristian; Skelin Horvat, Anita; Škiljan, Filip. 2020. For Whom the School Bell Tolls: Minority Language Politics in the Croatian Educational System. Ur. Strani, K. Multilingualism and Politics: Revisiting Multilingual Citizenship. Palgrave Macmillan. Cham. 285–308.

Mesarić Žabčić, Rebeka; Škiljan, Filip; Perić Kaselj, Marina. 2012. Etnički identitet Rusina u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ur. Živić, D.; Cvikić, S. Identitet Srijema u prošlosti i sadašnjosti. Općina Nijemci – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Vukovar. Nijemci. 113–128.

Moric, Anja; Perinić Lewis, Ana. 2018. Petar Klepac / Peter Klepec / Pitr Kljepc: A Borderland Hero and the Manifestations of Strenght. Narodna umjetnost 55/1. 135–158.

Moric, Anja; Perinić Lewis, Ana. 2019. Peter Klepec – silni slovensko-hrvaški junak. Ur. Jezernik, Božidar; Slavec Gradišnik, Ingrid. Močni, modri in dobri: junaki v slovenski folklori. Znanstvena založba Filozofske fakultete. Ljubljana. 109–140.

Perić Kaselj, Marina; Škiljan, Filip. 2017. The Ethnic Identity of Slovaks in Osijek-Baranja County: An Example of the Slovak Ethnic Group Community in Našice and its Surroundings. Ur. Holjevac, Ž.; Homza, M.; Vašš, M. Croatia and Slovakia Historical Parallels and Connections (from 1780 to the Present Day). FF Press. Zagreb – Bratislava. 282–289.

Perić Kaselj, Marina; Škiljan, Filip; Vukić, Aleksandar. 2015. Događaj i etnička situacija – promjena identiteta nacionalnih manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Studia ethnologica Croatica 27/1. 7–36.

Perinić, Ana. 2006. Moliški Hrvati. Rekonstrukcija kreiranja i reprezentacije jednog etničkog identiteta. Etnološka tribina 36/29. 91–106.

Spicijarić Paškvan, Nina; Crnić Novosel, Mirjana. 2014. Il dialetto fiumano all’inizio del XXI secolo. Rivista italiana di dialettologia. Lingue dialetti società 38. 57–73.

Škiljan, Filip. 2018. Nacionalne manjine u Zagrebu. Koordinacija Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. Zagreb.

Škiljan, Filip; Babić, Dragutin. 2014. Romi u Podravini i Međimurju i uključenost u hrvatsko društvo: od predrasuda i stigmatizacije do socijalne distance i diskriminacije. Podravina 13/25. 141–159.

Škiljan, Filip; Dugački, Vlatka; Crnkić, Alem. 2019. Islamska zajednica u Sisku. Medžlis Islamske zajednice Sisak. Sisak.

Vidović, Domagoj. 2019. Od Verona do Uzunvukovića – pogled u prezimenski fond Hrvata u Crnoj Gori. Hrvatski jezik 6/1. 14–21.

Vidović, Domagoj. 2014. Metkovski prezimenski mozaik. Gradsko kulturno središte Metković. Metković.